Broj 3 / 2010
SAS Adriatic Region Newsletter



Miranda


SAS u posjeti

Giancarlo Miranda | Banka Intesa Beograd
Zamjenik predsjednika Uprave

Početkom ljeta, uz čašu vina na kraju poslovne konferencije u Crnoj Gori, pozvali samo gosp. Giancarla Mirandu da popričamo za naš newsletter. Znajući da se vrlo rijetko odaziva pozivima za intervjue, bili smo ugodno iznenađeni trenutačnim pristankom na naš, te još više počašćeni objašnjenjem koje nam je dao na samom početku. „Ovo je drugačije jer surađujemo, a vaš newsletter je posvećen poslovnim temama i vaši čitatelji su poslovni ljudi“, kratko je sažeo za početak razgovora od 60ak minuta.

Giancarlo Miranda and Marko Tutunovic

Bankarstvo u Srbiji

Naš razgovor je započeo sa posljedicama financijske krize, koje su, prema mišljenju gosp. Mirande, specifične za svaku zemlju. Za razliku od većine regionalnih tržišta, gdje se su se početni efekti financijske krize očitovali u smanjenju kreditnih aktivnosti, u Srbiji je ona na početku prvenstveno negativno utjecala na depozite. Nastupilo je značajno povlačenje depozita u eurima, kao logična posljedica još uvijek svježih sjećanja na bankrote banaka iz devedesetih godina prošlog stoljeća. Međutim, ovoga puta su srbijanske banke bile dobro kapitalizirane, bolje regulirane i podržane od svojih matičnih kuća. To im je omogućilo da podnesu utjecaj povlačenja depozita bez potrebe za spašavanjem od strane države, te da brzo povrate štedne uloge u sljedećim mjesecima.

U suprotnosti sa većinom Europskih zemalja, u Srbiji je usporenje kreditnih aktivnosti nastupilo kasnije, krajem 2009. Program Vladinog subvencioniranja kamatnih stopa na kredite djelomično je umanjio utjecaj nedostatka likvidnosti sa kojima su se susretala srbijanska poduzeća. Međutim, tada su se pojavili i drugi faktori. Deprecijacija dinara, u kombinaciji sa nižim profitnim maržama smanjili su profitabilnost korporativnog sektora. Jednostavnije rečeno, tvrtkama su opadali prihodi istovremeno s povećanjem financijskih troškova. Uz to, stalno puzajuća deprecijacija dinara poskupjela je anuitete njihovih kredita u eurima. U cjelini, priliv gotovine im se smanjio i njihovi završni financijski izvještaji ukazivali su na ovu situaciju. To je, razumljivo, smanjilo dostupnost kredita za veći broj poduzeća.

Giancarlo Miranda

Druga specifičnost srbijanskog bankarstva je predvidljiv rastući trend tečaja dinara prema euru, koji omogućava poduzećima, kao i stanovništvu, da uračunaju očekivano nominalno povećanje iznosa anuiteta svojih kredita indeksiranih u eurima.Međutim, nagla deprecijacija dinara mogla bi ih dovesti u tešku situaciju u pogledu sposobnosti servisiranja svojih kreditnih obaveza.

Deprecijacijom  dinara zapravo upravljaju monetarne vlasti, upravo sa namjerom da spriječe takve nagle promjene. Inače bi snažna i iznenadna deprecijacija u kombinaciji sa visokim troškovima financiranja gurnula puno veći broj poduzeća u neizvršavanje svojih obaveza, kao što je to bio slučaj u nekim susjednim zemljama. Umjesto toga, gledano u cjelini, u Srbiji je stupanj nemogućnosti servisiranja obaveza još uvijek podnošljiv, posebice u sektoru stanovništva. Obzirom na to da većina plaća nije indeksirana u eurima, bilo bi za očekivati da će stanovništvo imati velikih teškoća u vraćanju kredita. Umjesto toga, podaci Narodne banke ukazuju da se udio kredita stanovništvu koji su u kašnjenju sa otplatom stabilizirao tijekom posljednjih nekoliko tromjesečja.

Mogući domino-efekt nedostatka likvidnosti s kojima se susreću poduzeća, smanjene dostupnosti kredita i dugovanja dobavljačima, koji bi doveo do potpunog urušavanja ekonomije, nije se ostvario zahvaljujući zajedničkom djelovanju banaka, monetarnih vlasti i Vlade kroz mjere potpore likvidnosti. Prema mišljenju gosp. Mirande, srbijanska se ekonomija pokazala prilično otpornom u ovakvoj situaciji te bi je ti isti, dobri temelji koji su joj omogućili da prevlada najgoru krizu (tj. solidan bankarski sektor, državni budžet i javni dug pod kontrolom), mogli brže od ostalih zemalja iz regije i izvesti iz nje.

Giancarlo Miranda and Marko Tutunovic

Banka

Alternativni naslov ovog dijela razgovora je lako mogao biti: “Ovdje smo da ostanemo”, obzirom da je to poruka koja najbolje oslikava odnos Intesa Sanpaolo grupe prema svom poslovanju u Srbiji.
Ponosan što su bili prvi u prihvaćanju prethodno spomenutih državnih mjera subvencioniranja i objašnjavajući kako, ako najveći ne povedu, ostali neće pratiti, gosp.Miranda kaže kako Banca Intesa Beograd ne teži samo vlastitom uspjehu, već uspjehu srbijanske ekonomije u cjelini. Primjer toga je pristup problematičnim dužnicima, gdje se najprije utvrđuje je li kašnjenje uzrokovano privremenom nelikvidnošću, a ne nesolventnošću. U tom slučaju banka koristi sve mogućnosti da se klijentu pomogne prije negoli poduzme druge korake.

Na najbolju ilustraciju ove posvećenosti naišli smo pri doticanju teme kako nekoliko stranih banaka de-facto nije bilo u mogućnosti povući dividende iz svojih srbijanskih podružnica usljed visokih rezervacija nametnutih od strane Narodne banke. Nije čest slučaj razgovarati sa ovdje prisutnim menadžerima međunarodnih bankarskih grupa koji imaju potpuno neutralan stav oko tog pitanja: “To nema utjecaja na nas jer smo ovdje da ostanemo, da stvorimo profitabilnu bankarsku operaciju koja je održiva na duge staze, bez opsesivnog izvlačenja dividendi izvan države koje je, dopustite mi to reći, tipično za druge, špekulativnije investitore.”

Tu smo da bi ostali.

Bankar

Najvažnija lekcija koju je Giancarlo Miranda naučio tijekom svojeg menadžerskog staža je prihvaćanje da se ne može biti najbolji u svemu. Jednostavna izjava koja potpuno objašnjava njegov način upravljanja.Ona je također poslužila i kao najbolji uvod za opis sinergije gosp. Mirande se ostalim članovima upravljačkog tima Banca Intese Beograd, gdje je dobar odnos između kompetencija, starosti i karaktera stvorio izvrsnu međusobnu kemiju. Odnosi unutar tima su temeljeni na dubokom međusobnom poštovanju i svjesnosti da, iako se stavovi ponekad razmimoilaze, svačija argumentacija mora biti izložena zbog doprinosa zajedničkom cilju.

Znajući da je gosp. Miranda već više godina na rukovoditeljskim pozicijama i svjedočeći strasti kojom zrači pričajući o svom poslu, kolegama i banci, morali smo ga pitati za izvor njegove motivacije. “Intelektualni izazov razumijevanja”, očekivani je odgovor za one koji su imali privilegiju surađivati s njim – i onaj koji ga najbolje opisuje onima koji to nisu.

Giancarlo Miranda