Drugi kvartal 2010
SAS Adriatic Region Newsletter



Katarina Milic


Tečajni režim

Milan Ćulibrk | Econom:east media group
Glavni urednik Ekonom:east magazina

Od izbijanja globalne financijske krize, koja je zahvatila i sve zemlje regije, mnogo je teže ministrima financija nego guvernerima centralnih banaka. Uostalom, ako je to početkom lipnja javno, na regionalnom summitu guvernera centralnih banaka i ministara financija Zapadnog Balkana, priznao i guverner Narodne banke Makedonije Petar Gošev, trebalo bi mu vjerovati. Tim prije što je Gošev jedno vrijeme bio i ministar financija, pa i iz vlastitog iskustva to može dobro procijeniti.

Nekoliko je razloga zašto su sada ministri financija u nezavidnijoj situaciji od guvernera centralnih banaka. Jedan od ključnih je što su svi redom suočeni sa rastućim deficitima budžeta, što iziskuje potrebu dodatnog zaduživanja države. A nakon krize u Grčkoj, koja se potom proširila i na cijelu eurozonu, uvjeti zaduživanja značajno su pogoršani.
Zbog toga neke od zemalja, uključujući Srbiju, ovog trenutka i ne razmišljaju o emisiji euro-obveznica. Ministrica financija Diana Dragutinović ne krije da će to biti posljednja opcija Vlade Srbije, ukoliko se ispostavi da se na drugi način ne može  popuniti manjak u budžetu. I njen kolega Igor Lukšić kaže da je zbog rasta kamatnih stopa Vlada Crne Gore odustala od namjere da emitira euro-obveznice. Prije nego što se odluči na takav korak, izvršna vlast u Podgorici pričekat će dok  ne vidi što će se dalje događati na tržištu dužničkih vrijednosnica. A ekonomisti procjenjuju da se u dogledno vrijeme može očekivati kako  će se uvjeti zaduživanja prije pogoršati nego poboljšati.

S druge strane, ni problemi sa kojima se suočavaju centralni bankari nisu nimalo naivni. Većina guvernera, iz ovih ili onih razloga, izložena je velikim pritiscima, kako izvršnih vlasti, tako i krupnog kapitala. Pri tome su povodi za napade na guvernere pojedinih zemalja često sasvim suprotni. Tako, na primjer, odlazećem guverneru Narodne banke Srbije Radovanu Jelašiću pojedinci najviše zamjeraju što je dopustio slabljenje domaće valute. Bez obzira što je to bilo sasvim očekivano za režim kontrolirano fluktuirajućeg tečaja. Pogotovo u situaciji kada Vlada nije smogla snage da dodatno smanji javnu potrošnju.

U takvim uvjetima, tečaj je iskorišten kao sredstvo prilagođavanja i uspostavljanja nove makroekonomske ravnoteže. Kroz slabljenje dinara zapravo su realno smanjene mirovine i plaće u javnom sektoru, koje su u dogovoru sa Međunarodnim monetarnim fondom zamrznute prije godinu dana. Tako će, unatoč zalaganjima pojedinih ministara, ostati do kraja 2010.
Iako većina ekonomista, uključujući i kandidata za novog guvernera NBS Dejana Šoškića, smatra da je za Srbiju u trenutačnim okolnostima kontrolirano fluktuirajući tečaj najbolje rješenje, ima i onih koji smatraju da bi odmah, poput Crne Gore, trebalo unilateralno prijeći na euro i fiksirati tečaj, kao što je to slučaj u Makedoniji, pa i u BiH, u kojoj je na snazi „valutni odbor“.
Iako su sve zemlje u regiji suočene sa manje-više sličnim problemima, visokim fiskalnim, vanjskotrgovinskim i deficitom u tekućoj platnoj bilanci, svaka od njih ima drugačiji režim tečaja. Zato se pojedincima u Srbiji, koji su prezaduženi, pa im se sa rastom tečaja povećava i količina dinara za otplatu dospjelih rata kredita, uglavnom indeksiranih u eurima, čini da su poslovnjaci u Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini ili Hrvatskoj u povoljnijem položaju. Tamo, naime, nema negativnih tečajnih razlika.

Prelaskom na euro, međutim, ne bi se riješili ključni problemi. Najbolji dokaz za to je Crna Gora. Sve do izbijanja krize, ta zemlja imala je značajan suficit u svom budžetu, a ove godine ne samo da neće biti „viška“ u državnoj blagajni, već će se pojaviti značajan deficit.
Iako guverneri regije smatraju da je režim tečaja, koji provode najprimjereniji stanju ekonomije u njihovim zemljama, tvrde da nema univerzalnog recepta, koji bi bio dobar za sve. Tako, na primjer, predsjednik Savjeta Centralne banke Crne Gore Ljubiša Krgović vjeruje da Srbija u ovom trenutku ne bi trebala prijeći na euro. Nekoliko je razloga za to. Jedan od njih je da bi na taj način Srbija ostala bez mogućnosti da vodi vlastitu monetarnu politiku i da mjerama iz tog područja utiče na ublažavanje posljedica krize. Uz to, centralna banka više ne bi mogla da emitira novac, pa bi ostala i bez te dobiti, što također nije zanemarivo. Konačno, upozorava Krgović, teško da bi Europska centralna banka blagonaklono gledala na unilateralno uvođenje eura u bilo kojoj zemlji izvan eurozone. Pogotovo u situaciji kada je jedinstvena europska valuta u najvećoj krizi od njenog uvođenja.
Iako je valutni odbor vrlo rigidno rešenje, guverner Kemal Kozarić smatra da je to bilo i još uvijek jest najbolje rješenje za BiH. Prije svega zbog strukturalnih problema sa kojima je ta zemlja suočena. On, međutim, ne smatra da bi i druge zemlje regije trebale uraditi isto.

I fiksni tečaj krije u sebi veliku opasnost. Makedonski guverner Petar Gošev ističe da je na početku krize, u relativno kratkom roku, potrošena trećina deviznih rezervi da bi se obranio tečaj denara. Na njegovu sreću, taj pritisak je brzo splasnuo i sada je situacija pod kontrolom. Ostaje, međutim, pitanje koliko je fiksni tečaj poticajan za izvoz i u kojoj mjeri doprinosi produbljivanju vanjskotrgovinskog deficita. A Srbiji je, opće je uvjerenje, neophodan novi model rasta, koji će se, umjesto na domaćoj potrošnji bazirati na rastu izvoza. Fiksni tečaj, uz inflaciju od oko šest posto godišnje, sigurno ne bi motivirao privrednike iz Srbije da veći dio svojih roba plasiraju stranim kupcima. S druge strane, postoji realna bojazan da bi se za obranu fiksnog tečaja u Srbiji devizne rezerve brzo „istopile“ i da bi tada uslijedio val devalvacije. To, sasvim je sigurno, nikome ne bi odgovaralo. Čak ni onima koji se zalažu za takav režim tečaja.

 

 


Your SAS profile:

Want to get more out of your relationship with SAS? Create a SAS profile. Don't miss important updates from SAS! Please add sas.com as a domain in your safe sender list.

About this e-mail:
If you do not wish to receive future e-mails, please go to http://www.sas.com/apps/userid/email_preference.jsp. To contact SAS via postal mail: SAS, SAS Campus Drive, Cary NC 27513 USA. ATTN: Legal Division/Privacy Manager.

SAS and all other SAS Institute Inc. product or service names are registered trademarks or trademarks of SAS Institute Inc. in the USA and other countries. ® indicates USA registration. Other brand and product names are trademarks of their respective companies. Copyright © SAS Institute Inc. All rights reserved.